Kleopatra, najpoznatija i najljepša vladarica u egipatskoj historiji, bila je inteligentna i mudra, govorila je devet jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom, jezikom naroda.

Napamet je znala stihove Eshila, Sofokla, Pindara i Sapfe, poznavala je muziku, astrologiju, geometriju. Iako eksplozivne naravi, bila je sposobna prilagoditi se svakoj situaciji, osvajala je ne samo svojom ljepotom već cjelokupnom pojavom, držanjem, gestikulacijom. Samopouzdana i pronicljiva, smatrala se živom boginjom.

Dobitnica Pulitzerove nagrade Stacy Schiff tvrdi da je imidž Kleopatre, prikazane u javnosti kao raskalašena i razuzdana ‘žderačica muškaraca’, daleko od istine. Ona navodi da je posljednja egipatska kraljica bila visoko obrazovana i razborita vladarica koja je govorila nekoliko jezika i koja se mogla mjeriti i po znanju i sposobnostima s bilo kojim monarhom svog vremena.

Egzotična i fatalna: Očarala je i Cezara

Kleopatra je bila jedna od rijetkih žena koje su vladale u to vrijeme. Kad je izgubila vlast, svojim šarmom privukla je protivnika Egipta, moćnog Gaja Julija Cezara na svoju stranu i tako osigurala ponovnu vlast nad Egiptom. Nije imala pristup Cezarovom dvoru pa se prokrijumčarila zamotana u tepih. Cezar je naredio straži da odmotaju tepih i iz njega je izašla Kleopatra.

Nije tačno poznato ko je koga zapravo zaveo. Cezar je tada imao 52 godine, ali je još bio u punoj snazi, a njegovi ljubavni osvajački pohodi bili su podjednako legendarni kao i vojnički. Ona je bila tri desetljeća mlađa. Odmah je planula ljubav, ali i zajednički interes. Naime, njemu je trebala njena podrška, a njoj je bio potreban Rim, kao zalog nezavisnosti njene države.

Vrlo brzo je ostala trudna i rodila sina Cezariona. Cezar ju je vratio na prijestolje i zbog nje odustao od pripajanja Egipta Rimskom Carstvu.

Rođenjem sina Kleopatra je utvrdila svoju moć i postala još samouvjerenija. Donosila je sve ključne državne odluke, potpisivala dokumente, upravljala vojskom i mornaricom, nadgledala apsolutno sve u državi.

Njeni godišnji prihodi bili su enormni. Kleopatra je, zapravo, bila lukava i snalažljiva žena na položaju.

U svojoj zemlji tako je postala neprikosnovena i voljena kraljica, ali je u Rimu dočekana kao razvratna i rasipna bludnica, koja je potpuno zaludjela Cezara.

Njega, a poslije njegove smrti i velikog rimskog vojskovođu Marka Antonija, koristila je, prvenstveno, za ostvarenje svojih političkih ciljeva.

Godinama je pratio glas pohotne zavodnice i bestidne bludnice, najviše zahvaljujući rimskoj propagandi koja ju je predstavljala kao dijaboličnu zavodnicu koja je koristila svoj seksepil kao političko oružje.

Navodno je Kleopatra priređivala višesedmične noćne orgije koje su doprinijele pričama o njenoj seksualnoj raskalašenosti. Jedna od njih tvrdi da je tokom jedne noći izvela felacio sa 100 rimskih plemića.

Njen glas je podsjećao na zvuke lire

Bila je zgodna, skladno građena, ali, prema današnjim mjerilima, mnogi je ne bi smatrali lijepom. Imala je dugi kukasti nos i velika usta. No, bila je ljubitelj kozmetičkih trikova i silno šarmantna, a imala je i glas za koji se tvrdilo da podsjeća na zvuke lire.

Nakon Cezarove smrti zavela je Marka Antonija, još jednog velikog rimskog vojskovođu. Na njihovom prvom susretu došla je obučena kao Afrodita, božica ljubavi. On je ostao opčinjen.

Marko Antonio ju je uskoro prozvao “kraljicom svih kraljeva”. I uz njegovu pomoć postala je moćna vladarica. Vjenčali su se i dobili troje djece iako je on imao zakonitu ženu u Rimu.

No, Oktavijan, novi rimski car odlučio je osvojiti Egipat i pretvoriti ga u rimsku provinciju. Porazio je vojsku Kleopatre i Marka Antonija. Vjeruje se da su u toku borbe Marku, znajući za njegovu slabost i ljubav prema Kleopatri, rekli da je ubijena.

Marko Antonije je povjerovao i pokušao samoubistvo tako što se probo svojim mačem. Izdahnuo je u Kleopatrinom naručju.

Nekoliko dana kasnije, poslije bezuspješnih pregovora s Oktavijanom, koji je smatrao svojom zarobljenicom i u kavezu je namjeravao dovesti u Rim kao trofej, Kleopatra je, ne želeći doživjeti takvo poniženje, digla ruku na sebe.

Oktavijan je dao ubiti 17-godišnjeg Kleopatrinog najstarijeg sina Cezariona, jer je samo njegovo ime podsjećalo na njemu omraženog Cezara.

Troje djece koje su dobili Marko Antonije i Kleopatra odvedeno je u Rim i ostavljeno na brigu rimskoj supruzi Marka Antonija, koja je bila i sestra cara Oktavijana.

Umrla od ugriza zmije ili ispijenog otrova?

Prema pričama, dopustila je da je zmija otrovnica ugrize za grudi. Egipatska kobra je, navodno, prokrijumčarena u korpi sa smokvama. Nakon njene smrti izumrla je kraljevska loza i Egipat je postao dio Rimskog Carstva.

U naučnim krugovima u posljednjih nekoliko godina razmatralo se i o drugoj teoriji Kleopatrine smrti. Njemački historičar dr. Christoph Schaefer sa Sveučilišta u Trieru smatra da je Kleopatra umrla od kombinacije otrovnih biljaka.

On tvrdi da bi zmijski ugriz rezultirao umiranjem u agoniji koja bi potrajala nekoliko dana.

Kako bi što tačnije utvrdio koje je otrovne biljke Kleopatra mogla upotrijebiti, Schaefer je sarađivao s njemačkim toksikologom dr. Dietrichom Mebsom.

Došli su do zaključka da je to, najvjerovatnije, bila kombinacija biljaka bunike, jedića te opijuma. Tako je, prema njihovoj teoriji, Kleopatra jednostavno zaspala u smrtonosni san.